Troškovi su znatno manji, vrijeme čekanja kraće, a sporovi vrlo često završavaju pozitivnim ishodom.
Za postati medijatorom nekada je dovoljna samo srednja škola; imamo li novo, privlačno zanimanje?
Medijacija ili mirenje alternativni je način rješavanja sporova i konflikata.
Tradicionalno se sporovi najprije rješavaju dogovorom, a ako to ne ide onda se angažira odvjetnik ili se osoba samostalno obrati sudu kako bi zaštitila svoja prava.
No, vrlo često se desi da klasični postupak pred sudom ne završi kako bi osoba željela već se pretvori u svoju suprotnost. Sporovi se oduže, koštaju puno više novca, živaca i strpljenja, a u konačnici nekada nema pomaka s početne točke.
U državama Europske unije mirenje ili medijacija već je odavno aktualan alternativni način rješavanja sporova.
Medijator je posebno educirana osoba koja ima posredničku ulogu između dviju suprotstavljenih strana, bilo da se radi o fizičkim ili pravnim osobama. U SAD-u je posebno zastupljena medijacija između firmi, odnosno pravnih osoba.
Uloga miritelja je zaraćene strane pokušati ‘ohladiti’ i objasniti im kako su emocije koje imaju normalne i da imaju pravo i na bijes, viku, dizanje glasa, ali to problem neće riješiti.
Medijator će do kraja saslušati obje strane, ali neće nametnuti rješenje
O procesu mirenja porazgovarali smo sa Sanjom Majić, miriteljicom i magistrom pravnih znanosti koja se miriteljstvom bavi već 10-ak godina. Ističe kako posao voli, a najdraži trenutak joj je uspješno postizanje nagodbe.
“Medijacija daje fleksibilnost. Sastanci s medijatorom odvijaju se kada i kako stranke žele. Također, medijator pokušava do kraja saslušati i jednu i drugu stranu bez ovlasti da im nametne obvezno rješenje kao što to radi sudac. Ono što sudac kaže, to je ‘amen’, dok u medijaciji nije tako. Medijacija dolazi do rješenja putem pregovaranja tako da medijator provodi individualne sastanke s obje strane u sukobu“, uvodno nam je postupak medijacije komentirala naša sugovornica.
Miritelji su velika novina iako je prvi zakon u Hrvatskoj donesen prije 15-ak godina kada je miriteljska djelatnost stigla u Hrvatsku sa zahtjevima Europske unije.
Cijeli postupak mirenja zapravo je vrlo neformalan.
“Medijacija pokušava doći do psihološke pozadine spora, odnosno prisutan je humanistički pristup tijekom cijelog postupka. Medijatoru se može reći sve, čak i ono što nije bitno, za razliku od sudca kojem se ipak ne može pričati bilo što – jer on pita i traži samo konkretne stvari. Njega ne zanima psihološka problematika, povijest, okolnosti kako je do sporne situacije uopće došlo, što i je logično kada je pravosudni sustav u pitanju“, rekla nam je Sanja te dodala:
“Osobe u sukobu imaju dovoljno vremena objasniti medijatoru sve psihološke aspekte: kako je došlo do spora i psihološki utjecaj, i što je najvažnije, samostalno mogu predložiti rješenje. Nakon toga medijator kontaktira i drugu stranu koja iznosi svoje probleme, odnosno iznosi svoju istinu – jer jako dobro znamo da svaki čovjek ima vlastitu istinu. Istina je inače vrlo subjektivan pojam, a ljudi su različiti – i upravo polazeći od tih pretpostavki medijator nagodbom i mirnim rješenjem pokušava zajedno sa strankama, na odvojenim i zajedničkim sastancima doći do nagodbe“.
Svaka je priča različita
Naravno, uspješnost nije uvijek sto postotna, ali u dosta slučajeva dođe se do zajedničkog rješenja.
Medijatori često mogu pomoći i u pismenom sastavljanju nagodbe koja predstavlja vrstu ugovora, relevantan pravni dokument koji se može ovjeriti i kod javnog bilježnika.
“Klijenti su trenutno fizičke osobe koje najčešće imaju imovinsko-pravne probleme, i ljudi s obiteljskim problemima – često se radi o obiteljskim sukobima, sukobima između supružnika, pitanjima nasljedstva, uzdržavanju starijih, odnosno, sve su to problemi koji su česti u svim obiteljima, ali nisu sve obitelji sposobne samostalno ih riješiti“, kazala je Majić.
Medijator djeluje kao posrednik, pravnik i pregovarač što nije uvijek lako. Uz sve navedeno, medijatori moraju biti spremni izaći i na teren. Kako bi sagledala sve aspekte jednog slučaja, Sanja se nedavno uputila na zemljište ‘zaraćenih strana’.
“Nedavno sam bila u jednom malom mjestu u Dalmatinskoj zagori gdje su se ljudi sporili oko malog komada zemlje. Jednostavno se nisu mogli dogovoriti kome će što pripasti i tada smo raspravljali na terenu. Situacija je ispala smiješna jer se radilo o nekoj karteli koja formalno nije uknjižena na njih, ali i to se naknadno ispravilo. Na terenu zna biti žestoko, ali dođe se do rješenja”, istaknula je sugovornica.
Za postati medijatorom nekada je dovoljna samo srednja škola; imamo li novo, privlačno zanimanje?
Postupak mirenja povezan je i sa psihologijom, pa ljudima zna biti lakše riješiti problem ako ga nekome kažu, ako se medijatoru mogu otvoriti. S druge pak strane, miritelji su također osobe i od povjerenja. Ono što im ljudi kažu dužni su zakonom čuvati kao tajnu. Nikada ne prenose drugoj strani ono što im je rekla prva strana, osim naravno, uz dozvolu.
“Ljudi se znaju zarobiti u inat, i nakon izrobljavanja, kada medijator popriča s obje strane često dođe do nagodbe u sukobima radi kojih godinama nisu pričali”, kaže nam Sanja.
Medijatori su najčešće u dodiru sa sporovima koji su imanentni pravnoj struci i često trebaju procijeniti je li spor uopće pogodan za mirenje, jer na primjer u kaznenom pravu ne može se miriti već su to stvari koje po službenoj dužnosti moraju biti izvršene pred sudom. Zato bi, prema mišljenju Sanje, medijator ipak trebao biti pravnik.
“Velika većina medijatora su pravnici. Osobno sam također magistra pravnih znanosti. Međutim, neke od institucija koje educiraju medijatore ne traže formalnu diplomu pravnoga fakulteta, već je dovoljna diploma nekog drugog fakulteta ili čak i samo srednja stručna sprema.
Ipak, u ovom poslu treba imati jako puno strpljenja, iskustva i razumijevanja – na neki način morate biti pravnik i moći prepoznati je li taj slučaj pravne ili psihološke prirode. Uz to, potrebno je završiti edukaciju za medijatora koja se može postići preko nekih udruga ili institucija u Hrvatskoj. Najveća od njih, kod koje sam i osobno stekla certifikate je Hrvatska udruga za mirenje sa sjedištem u Zagrebu”, naglasila je naša sugovornica.
Edukacija u medijaciji je permanentna i znanje se usavršava. Svake dvije godine obvezna je dopunska obuka nakon koje se medijator upisuje u registar medijatora koji se vodi pri Ministarstvu pravosuđa i uprave RH. Prema najnovijim propisima, registar medijatora je prebačen na Centre za mirenje, to je novina zakona iz lipnja. Dakle, u svim većim gradovima osnovani su Centri za mirenje, a u Splitu je u tijeku osnivanje.
“Svatko tko želi, može se educirati. Iako, najbitnija je praksa. Osobno sam otvorena za kolege medijatore koji žele raditi i imaju entuzijazam. Nije ih lako pronaći, a potrebno je par godina za njihovo usavršavanje. Trenutno je na području splitsko-dalmatinske županije uz mene, još jedno ili dvoje izvansudskih miritelja”, naglašava Sanja.
Digitalna tehnologija dodatno smanjuje troškove procesa mirenja
U posljednje vrijeme razvoj digitalne tehnologije dodatno doprinosi bržem razvoju miriteljske struke. Stranke plaćaju manje iznose jer ne moraju putovati iz manjeg mjesta u veće središte kako bi se sastali sa svojim miriteljem.
“Sastanci se sada mogu održavati i online putem neke od dostupnih aplikacija. Prije su se sastanci održavali uživo u uredu, a sada je sve postalo fleksibilnije. Ljudi koji ne žive u Splitu više ne moraju plaćati troškove puta, već se sastanak s medijatorom odvija online”, kaže nam Sanja.
Sudci i odvjetnici s jedne, miritelji s druge strane, no ipak konkurencije nema. Nekada je upravo njihova suradnja jedino rješenje dugogodišnjih problema koji muče stranke.
“Zakon o parničnom postupku u nekim člancima definira da sudac treba predložiti stranama mirno rješavanje spora. Ali miritelji u Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno poznati sudcima. Dobra je suradnja trenutno s odvjetnicima; ako predmet nije previše kompliciran, oni strankama preporuče mene ili nekog drugog medijatora, a ako osobno vidim da se nešto ipak treba prvo pravno urediti, onda stranku uputim na odvjetnika i na sud. Konkurencije nema, radimo kao jedan tim.
Ako se ne uključe principi medijacije, sporovi mogu trajati vječno a danas je svakom odvjetniku u interesu spor što prije završiti kako bi dobio reputaciju odvjetnika koji brzo rješava sporove.
Ljudski dogovor u kontroliranoj atmosferi puno je bolje rješenje od gubljenja vremena i novca po sudovima”, zaključila je miriteljica Sanja Majić.
LORENA ZVONIMIRA KOLAK / Foto: Miritelj Split, Pixabay Utorak, 12.12.2023, 0:43
Vice na portalu Dalmacija danas